200. obljetnica rođenja književnoga genija, Fjodora Mihajloviča Dostojevskog
O Dostojevskom
Fjodor (Fëdor) Mihajlovič Dostojevski (Moskva, 11. 11. 1821. – Sankt Peterburg, 9. 2. 1881.) najznačajniji je ruski prozni pisac. U mladenačkim je godinama poslan na vojnu akademiju u Sankt Peterburg. Kao član revolucionarne skupine koja se borila protiv društvene nepravde osuđen je na smrt, no pomilovan je na stratištu. Četiri je godine proveo na robiji u Sibiru, a tek mu je 1859. dopušteno nastaniti se u Sankt Peterburgu, gdje se bavio književnim i publicističkim radom. Boravak u Sibiru obilježio mu je život - postao je duboko religiozan i konzervativan. Predstavnik je visokog ruskog realizma koji se u Rusiji javlja 70-ih i 80-ih godina 19. stoljeća. S Lavom Nikolajevičem Tolstojem predstavlja vrhunac, ali i početak dezintegracije ruskog realizma jer u svoja djela unosi osobine modernističkoga stila. Tvorac je psihološkog romana, a novom tematikom i pripovjednim postupcima utječe na modernu prozu dvadesetog stoljeća, posebno na moderni monološko-asocijativni roman. Svjetsko priznanje stekao je romanom Zločin i kazna (1866.) u kojemu je prikazao svu složenost odnosa pojedinca prema postojećim zakonima. Roman se smatra njegovim najboljim djelom, a u njemu piše o ideološki motiviranom ubojstvu sa središnjim likom Rodionom Romanovičem Raskoljnikovim, prototipom Nietzscheova nadčovjeka. U velike romane ubrajaju se i sljedeća djela: Idiot (1868.), Bjesovi (1872.), Mladić (1875.) te posljednje, najopsežnije i najveće djelo, Braća Karamazovi (1881.). Umro je 1881. godine nakon krvarenja uzrokovanoga epileptičnim napadajem.
Obilježavanje obljetnice
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizira virtualnu izložbu povodom 200. obljetnice piščeva rođenja. Izložba traje od 1. do 30. studenoga, a u okviru izložbe predstavljeni su junaci, motivi, činjenice iz piščeva života, karte s mjestima na kojima je pisac boravio te druge zanimljivosti.
Poznati citati
U većini slučajeva ljudi su, čak i najzlobniji, mnogo naivniji i prostodušniji nego što to pretpostavljamo. A to vrijedi i za nas same. (Braća Karamazovi)
Sve dok čovjek ostaje slobodan, ničemu se ne trudi tako neprestano i tako bolno da nađe nekoga kome će se klanjati. (Braća Karamazovi)
Ako ima savjest, patit će zbog svoje pogreške. To će biti kazna - kao i zatvor. (Zločin i kazna)
Moć je dana samo onome tko hoda da se sagne i uzme je ... čovjek mora imati hrabrosti odvažiti se. (Zločin i kazna)
Ništa uvredljivije čovjeku našega vremena i plemena nego mu reći da nije originalan čovjek, da je slaba karaktera, bez osobitih talenata i običan čovjek. (Idiot)
Treba imati srca da razumiješ! (Idiot)
Svak' ima svoj nemir, i …osobito u našem čudnom i nespokojnom svijetu/vijeku. (Idiot)
Bolje je biti nesretan, ali znati, nego sretan i biti zaluđivan. (Idiot)
Na sljedećim kvizovima možete provjeriti koliko poznajete život i književno stvaralaštvo Fjodora Mihajloviča Dostojevskog:
Izvori:
- Tihomirović, Z. 2021. Virtualna izložba Dostoevski na Filozofskom. [online] URL: https://dostoevskij-na-filozofskom.ffzg.unizg.hr/ [10. 11. 2021.]
- Dostojevski, Fjodor Mihajlovič. Hrvatska enciklopedija: mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. [online] URL: https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16033 [10. 11. 2021.]